FBD BELEŽNICA
    06.10.2020.

 


Ruski FSB očima Atlanskog saveta

 

 

Evroazijsko odejenje  Atlanskog saveta (Atlantic Council ) objavilo je 5.oktobra 2020.  svoju dubinsku analizu rada i u uticaja FSB, Fereralne službe bezbednosti Rusije - naslednice nekadašnjeg zloglasnog KGBa iz vremena Sovejtskog saveza -   službe čiji je rad, kako se naglašava, zaogrnut mitovima i glasinama. Cilj  ove analize predstavljene kao Izveštaj je, kako je takođe rečeno u uvodnim napomenama, da pruži potpuniju sliku, o organizacionom ustroju i načinu rada FSB, ’’posebno strancima’’.

U uvodnim napomenama ovog Izveštaja ističe se da je FSB jedna od najzatvorenijih ruskih vladinih agencija. Istovremeno, naglašava se kako autori njegovim objavljivanjem nemaju nameru da dovedu u pitanje legitimnu stranu aktivnosti FSB, onih  koje se smatraju neophodnim i opravdanim, kao što je na primer borba protiv terorizma.

Svrha ovog izveštaja, na kome je analitičko odeljenje Atlanskog saveta dugo radilo, prevashodno je  bila usmerena na procenu stepena uticaja FSB na političke i ekonomske aktivnosti u Rusiji kao i da se ukaže na sistemske probleme sa kojima se suočava.


Iako potpunih informacija o odeljenjima, službama i zaposlenima FSB nisu javno dostupne, analiza opisuje unutrašnju strukturu specijalnih službi na osnovu podataka koji se mogu proveriti. U tom cilju analitičari su prikupljali  informacije o strukturi, ličnostima, radnim metodama i glavnim fazama razvoja FSB-a, a  isto tako  pažljivo su analizirani otvoreni izvori, baze podataka, dokumenata, krivičnih i građanskih slučajeva, foto dokaza i audio zapisa.

Radi izrade ovog Izveštaja razgovarano je sa više desetina stručnjaka, bivšim i sadašnjim oficirima FSB-a, Službe spoljnih obaveštajnih službi, Ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova, Komiteta za državnu bezbednost SSSR (KGB SSSR) kao i drugih vladinih agencija. Takođe se razgovaralo sa predstavnicima biznisa i sektora bankarstva; svedocima, žrtvama, tužiocima i optuženima u slučajevima koji uključuju FSB; učesnicima u ilegalnim operacijama koje kontroliše FSB i mnogi, drugim.
Dobijene informacije su, pri tom, unakrsno proverene i upoređene sa podacima iz drugih izvora.

Glavne karakteristike ovog Izveštaja navedene su već u njegovom uvodnom delu. U njima se kao sažetak analize ističe:

-  da uticaj FSB-a i u političkoj i ekonomskoj sferi današnje Rusije prevazilazi ustavna ovlašćenja koja su inače dodeljena specijalnim službama.

-  da je FSB direktno podređen predsedniku Rusije, ali da Putin ne utiče na rad ove službe samo preko formalnog šefa FSB Aleksandra Borotnikova, već i preko predstavnika raznih odeljenja u sastavu specijalnih službi, rečju da postoji višeslojni sistem upravljanja FSB-om.

-  da se Putin sve više oslanja na informacije koje mu dostavlja FSB, a da pripadnici specijalnih službi koji imaju direktan pristup predsedniku često koriste FSB i u sopstvene finansijske i birokratske svrhe;  

- da uski  krug ljudi oko Putina vlada raznim delovima FSB-a. Na prvom mestu navodi se  Nikolaj Patrušev, sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije,  Igor Sechin izvršni direktor Rosnjefta, Sergej Čemezov izzvršni direktor Rosteca, Viktor Zubkov predsednik Gasproma, Sergej Ivanov, nekadašji član Saveta bezbednosti RF. Navodi se da oni čine grupa ličnih saveznika u okviru specijalnih službi kako bi unapredili sopstvene ekonomske interese, obezbedili sigurnost i međusobno razmenjivali informacije korisne za rešavanje vlastitih problema.

- da je u poslednjih 10 godina FSB  preuzeo kontrolu nad mnogim državnim institucijama, obično silom ili saglasnošću i da su  Ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova, Istražni komitet, Generalno tužilaštvo i druge agencije zavisni od FSB. A navodi se i da pripadnici specijalnih službi takođe redovno utiču na odluke sudija i naglašava da ova neravnoteža moći delova vlasti ugrožava bezbednost zemlje.

- da metode FSB-a često krše ustavna prava građana i da se i dalje koriste neke od najgorih praksi KGB-a. Navodi se da službenici specijalnih službi i zaposleni u drugim službama vlade  koje od njih zavise muče ljude, krše slobodu govora, falsifikuju krivične predmete, pljačkaju privatna preduzeća i  vrše racije bez opravdanja i učestvuju u ubistvima onih, kako u Rusiji, tako i u inostranstvu, koji nisu po volji  Kremlja


- da predstavnici FSB sistematski učestvuju u koruptivnim šemama, uključujući često organizovanje ilegalnih finansijskih poslova, posebno u sektoru bankarstva i da  FSB direktno kontroliše gotovo sve ilegalne bankarske operacije u Rusiji -  uz veliku ličnu dobit određenih grupa zaposlenih u FSB i pripadnika njihovih „klanova“.

- da FSB, takođe,  obiluje ad hoc  oportunističkom korupcijom, jer službenici nižeg i srednjeg nivoa slede smernice svojih pretpostavljenih i koriste svoje položaje za zarađivanje ilegalnih prihoda.

-  da FSB  primenjuje  sredstva represije protiv opoziciono nastrojenih građana i poslovnih ljudi koji se nađu na strani suprotnoj od Kremlja i pojedinačnih zvaničnika ili neformalnih „klanova“. 

Ovaj izveštaj opisuje kako je FSB-a iz državne organizacije koja je bila zadužena za zaštitu javnosti preobraćen, navodi se doslovce   u kvazi-kriminalno telo koje je preuzelo funkcije „ vlade u senci “ i koje napada sve sfere javnog i privatnog života.

Zato glavni naslov ovog izveštaja Atlanskog Saveta I nosi naslov Federacija Lubjanka -  po delu Moskve gde je još Katarina Velika bila smeštila svoje špijune, a 1878. podignuto zdanje u kome se i danas nalazi FSB, kao decenijama nekada zloglasni KGB -  dok podnaslov glasi ’’Kako FSB predodredjuje politiku i ekonomiju Rusije’’.

Prvi deo ovog  izveštaja rezimira unutrašnju dinamiku i spoljni uticaj organizacije i prati traziciju FSB-a u „posebnu“ uslugu. Drugi deo posvećen je strukturi FSB-a i analizira aktivnosti i razvoj pojedinih odeljenja, u čemu se, uglavnom  oslanja na primere slučajeva istaknutih pojedinaca, koji uključuju specijalne službe FSB-a

Izveštaj, zapravo,  prati istoriju specijalnih službi još iz sovjetskih vremena.
To, smatra se,  pomaže u ilustraciji institucionalnih sličnosti i razlika između FSB-a i njegovih prethodnika, u nekadašnjem SSSRu i današnjoj Rusiji.
A, može se na kraju dodati, nesumnjivo će biti interesantna, moguće i koristan i u svim onim drugim zemljama nekadašnjeg sovjetskog bloka,  koje su, svojevremeno,  svoje tajne službe  organizovale po modelu i prema praksi koja je primenjvana u SSSR.    
FBD će se u dolazećim danima predočiti najzanimljivije delove iz ovog Izveštaja Atlanskog saveta.