

Orbanova škola i praksa vanrednog stanja
Dan posle susreta predsednika ALEKSADNRA VUČIĆA i premijera VIKTORA ORBANA u Budimpešti
mađarski parlament produžio je trajanje vanrednog stanja u ovoj zemlji za još šest meseci, a koje je Orban prethodnih godina proglašavao više puta.
Mađari će tako sledeći parlament birati u uslovima vanrednog stanja u kome Orbanova vlada može da uredbama utiče na slobodu mišljenja, govora i okupljanja, pa čak i na pravo glasa!
Tekst o tome 21. oktobra 2025. objavio je nazavisni portal TELEX pod naslovom
>Vanredno stanje će ostati na snazi do sledećeg maja,
a vanredni zakon i red će biti na snazi i tokom aprilskih izbora<

Vladina većina u Narodnoj skupštini Mađarske produžila je u utorak ujutro vanredno stanje za još šest meseci, do 13. maja 2026. godine. Predlog je podržalo 127 poslanika, dok je 56 glasalo protiv. To znači da će vanredno stanje biti na snazi tokom parlamentarnih izbora sledećeg aprila, a vanredno stanje bi moglo ostati na snazi još mesec dana nakon toga.
Pre više od pet godina, 11. marta 2020. godine, vlada je prvi put proglasila vanredno stanje zbog pandemije koronavirusa u zemlji. U takvim trenucima stupa na snagu vanredna zakonska naredba, a vlada može dekretom obustaviti primenu određenih zakona, odstupiti od zakonskih odredbi i preduzeti druge vanredne mere. Orbánova vlada je posljednjih godina uveliko koristila ovu mogućnost. Narodna skupština može produžiti vanredno stanje za najviše 180 dana, a od 2020. godine, uz izuzetak kratke pauze, vlada je ovlašćena da donosi važne odluke zaobilazeći parlament svakih šest meseci.
U zemlji je (Mađarskoj prim, FBD) na snazi vanredno stanje od maja 2022. godine , a Zsolt Semjén je još jednom opravdao produženje vanrednog stanja rusko-ukrajinskim ratom i humanitarnom katastrofom. Međutim, poslednjih godina, pozivajući se na vanredno stanje, vlada je izdala i nekoliko uredbi koje se teško ili gotovo nikad ne mogu objasniti ratom koji se odvija u susedstvu. Nedavno je, na primer, to navedeno u uredbi kojom je ministar pravde Bence Tuzson ovlašćen da pristupi istražnim i obaveštajnim materijalima slučaja u ulici Szőlő i da detalje objavi.
"Da li postoji pretnja ratom i njen obim Vlada podešava svojim trenutnim političkim interesima"
– izjavio je za Telex András Kristóf Kádár, kopredsjedavajući Mađarskog helsinškog odbora, koji smatra da dugotrajno održavanje vanrednog stanja nije opravdano. Dok se Zsolt Semjén sada zalaže za produženje vanrednog stanja kako bi mogli da podrže ljude koji beže od rata, vlada još uvek nije klasifikovala Zakarpatje kao ratom razoreno područje. To znači da porodice koje dolaze odatle ne dobijaju državne stanove , a prošle godine nekoliko zakarpatskih porodica je zbog toga završilo na ulicama u Mađarskoj.
Vanredno stanje, koje je produženo u aprilu, trebalo je isteći 14. novembra, ali je vlada iznenađujuće dugo čekala da podnese novi predlog za produženje. Gotovo im je ponestalo vremena, te je u oktobru morala biti sazvana vanredna sednica parlamenta kako bi se raspravljalo o predlogu kako bi se vanredno stanje moglo produžiti pre isteka roka.
U Mađarskoj nikada nije bilo parlamentarnih izbora tokom vanrednog stanja, ali Gergely Gulyás se zakleo da to neće imati nikakvog uticaja na sprovođenje izbora sledećeg aprila. Prema riječima ministra koji vodi Kancelarija premijera, ne postoji veza između pravnog poretka o vanrednom stanju i izbora, "i izbori za lokalnu samoupravu i izbori za Evropski parlament održani su tokom vanrednog stanja".
Kopredsjedavajući Mađarskog helsinškog odbora rekao je za naše novine da, na osnovu Ustava, vlada ne može da odgodi datum izbora, koji određuje predsednik Republike.
Međutim, oni mogu lako pristupiti izbornom zakonu i pravilima vezanim za izbore pozivajući se na vanredno stanje.
Na primer, mogli bi da preoblikuju izborne jedinice, promene proceduralna pravila, ograniče slobodu okupljanja i izražavanja, a u ekstremnim slučajevima čak i da ograniče pravo glasa, ali Kádár ne očekuje tako drastičan korak.
Međutim, još je 2022. godine bilo mnogo primera u kojima je vlada pomagala Fideszovoj izbornoj kampanji hitnim uredbama, kopredsjedavajući Mađarskog helsinškog odbora spomenuo je nekoliko primera. Poreska tajna je ukinuta uredbama kako bi premijer mogao da šalje pisma biračima koji odgajaju decu koja su primila povrat poreza na dohodak građana, a takođe je nezaboravno da su lokalni referendumi zabranjeni pre izbora, pozivajući se na epidemiju, dok je vladin nacionalni referendum o zaštiti dece mogao biti održan.
Prema Kádáru, vlada tokom vanrednog stanja ne može da ograničisamo nekoliko osnovnih prava zagarantovanih Ustavom . To uključuje pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na život, zabranu mučenja, ponižavajućeg i nehumanog postupanja i pravo na pravično krivično suđenje. Međutim, sloboda mišljenja, govora i okupljanja, koja su važna u izbornoj kampanji, nisu među njima.
Šta će se desiti sa vanrednim stanjem ako Fidesz ne pobedi i dođe do promene vlade?
Prema zakonu koji je upravo usvojen, vanredno stanje će trajati do 13. maja, a samo dvotrećinska većina u parlamentu može ga produžiti. Ako nijedna politička snaga ne može da okupi dvotrećinsku većinu u novom parlamentu, vanredno stanje će se završiti sledećeg maja, a uredbe o vanrednom stanju će isteći 14. maja.
Uzbudljivo je pitanje šta bi nova vlada uradila sa vanrednim ovlaštenjima koja su još uvijek na snazi do sredine maja, i da li bi brzo donela niz važnih odluka nakon preuzimanja dužnosti, zaobilazeći parlament.
Nije sigurno da će imati priliku za to. Nakon aprilskih izbora, novi Parlament mora biti formiran u roku od 30 dana, a novi parlament će izabrati premijera i vladu. Upitno je da li će nova vlada biti u stanju da se formira do 13. maja.
Tokom prelaznog perioda, sadašnja vlada će upravljati zemljom u izvršnoj vlasti i može izdavati i vanredne uredbe.
U slučaju poraza na izborima, Viktor Orbán i njegova stranka mogli bi ukinuti vanredno stanje i prije roka 13. maja i formiranja nove vlade, tako da će sledećoj vladi za svaku odluku biti potrebna podrška parlamenta.
Za ukidanje hitnih uredbi dovoljna je polovična većina u parlamentu, ali kopredsjedavajući Mađarskog helsinškog odbora očekuje da će dvotrećinska većina Fidesza u parlamentu donijeti sve hitne uredbe koje su važne za vladu pre izbora, kao što su to s vremena na vreme već činili.
Molimo vas da razmislite o vašoj podršci
Forumu za bezbednost i demokratiju.
Možete nas podržati na sledeće načine
