RUSKI METODI LOVA NA 
SRPSKE GRAĐANE I NJIHOVE ORGANIZACIJE 

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA prošlog meseca  PRESUDIO JE DA JE RUSIJA
svojim Zakonom o stranim agentima 
PREKRŠILA EVROPSKU KONVENCIJU OD LJUDSKIM PRAVIMA!
Uprkos tome stranka potrpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina
u novembru predlaže da Srbija donese Zakon o stranim agentima gotovo identičan ruskom  iako je Srbija potpisnik Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Taj ruski zakon donet 2012. godine 
- kada se Putin prvi put suočio sa otvorenim i masovnim protestima nezadovoljnih građana - 
imao je samo jedan jedini cilj:  
da uguši rast kritički angažovanog civilnog društva i njegove organizacije 
i da ih zameni poslušnim i zavisnim pristalicama i izvršiteljima vladine politike. 
Ne treba trošiti reči koliko je predlog  Vulinove stranke upućen predsednici Skupštine nekompatibilan ili koliko protivreči rečima Predsednika Srbije
i ambiciji da Srbija ispuni sve reformske uslove za članstvo u EU!
Zato umesto njega prenosimo samo tekst portala SLOBODNA EVROPA o presudi Rusiji objavljen  22.10.2024. pod originanim naslovom 
>Evropski sud kaže da ruski zakon o "stranom agentu" krši ljudska prava<

U značajnoj presudi, Evropski sud za ljudska prava (ECHR) rekao je da ruski zakon o „ stranom agentu “ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, navodeći da je „proizvoljan“ i da se koristi na „previše širok i nepredvidiv način“.

Slučaj je sudu iznelo 107 tužitelja, uključujući velike medije i organizacije za ljudska prava kao što su Ruski servis RSE/RL (Radio Sloboda) i grupa za ljudska prava Memorijal.

Sud je 22. oktobra presudio da je zakon o stranim agentima nametnuo "ozbiljna ograničenja" aktivnostima tužilaca i utvrdio da je njihovo označavanje sa "strani agenti" predstavljalo "zastrašivanje".

"Sud je utvrdio da je trenutno primenjivo zakonodavstvo stigmatizirajuće, obmanjujuće i korišteno na previše širok i nepredvidiv način.
To je dovelo do zaključka da je svrha zakona bila kažnjavanje i zastrašivanje, a ne rešavanje bilo kakve navodne potrebe za transparentnošću ili legitimnim zabrinutostima nad nacionalnom bezbjednošću", navodi se u presudi.

Ruski zakon, uveden 2012. i proširen 2022. godine, zahteva od organizacija koje primaju strana sredstva da se registruju kao „strani agenti“, podvrgavajući ih opterećujućim zahtevima izveštavanja, revizije i označavanja.

Tužitelji su tvrdili da je zakon predstavljao dio sistematske kampanje za gušenje kritika na račun vlade i ograničavanje rada branilaca prava i nezavisnih medija.

ECHR je primetio da je javno mnenje u Rusiji povezivalo termin „strani agent” sa „izdajnicima” i „špijunima”, stigmatizirajući one koji su tako označeni.
Sud je takođe utvrdio da je objavljivanje ličnih podataka tužilaca i zahtevanje detaljnih finansijskih podataka prekršilo njihovo pravo na privatnost.

Među kaznama, Ruska servis RSE/RL je kažnjen sa preko 16 miliona evra (17,3 miliona dolara) zbog nepoštivanja zahteva za etiketiranje - najviše od svih tužitelja.

Ruske vlasti su eskalirale provođenje, na kraju su zaplenile bankovne račune servisa i blokirale njegove web stranice posle ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine.

ECHR je naložio Rusiji da isplati Ruskom servisu  RSE/RL 60.000 eura (65.000 dolara) na ime naknade troškova i 950.000 eura (1,03 miliona dolara) odštete.

Predsjednik i izvršni direktor RSE/RL Stephen Capus pozdravio je odluku.

"Novinarstvo nije zločin i drago je videti da Evropski sud za ljudska prava to priznaje kao pitanje međunarodnog prava", rekao je on u izjavi.
"Kao što je Evropski sud utvrdio u svojoj današnjoj presudi, moskovske zakone o 'stranom agentu' je drsko osmislila vlada kako bi kriminalizirala slobodu govora i sprečila nezavisne novinare da rade svoj posao."

Rusi "zaslužuju pristup istinitim informacijama o svojoj zemlji", dodao je Capus.

Sud je takođe kritikovao raspuštanje istaknutih organizacija poput Memorijala i Pokreta za ljudska prava pod izgovorom da krše propise o „stranom agentu“.
Zakoni su ograničili ne samo njihove javne aktivnosti, već i njihovo učešće u izbornom procesu i pristup državnoj podršci.

Uprkos tome što je isključena iz  Saveta Evrope 2022. nakon početka invazije Moskve na Ukrajinu, Rusija je i dalje vezana presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima koji su prethodili njenom isključenju.

Međutim, Moskva je donela zakon kojim se sprečava izvršenje odluka Evropskog suda za ljudska prava donesenih nakon njenog proterivanja, što dodatno komplikuje učinak presude.

RSE/RL je obećao da će nastaviti sa radom uprkos ruskoj represiji. Njegov moskovski biro bio je primoran da se zatvori 2022., a mnogi njegovi novinari su označeni kao „strani agenti“.

Godine 2023., moskovski sud je proglasio bankrot za Ruski servis RSE/RL, ali ta organizacija nastavlja da pruža vesti milionima ruskih građana izvan zemlje, održavajući svoju uređivačku nezavisnost uz finansiranje američkog Kongresa.

Molimo vas da razmislite o vašoj novčanoj pomoći
Forumu za bezbednost i demokratiju.

DONIRAJTE ODMAH