Ruska zaštita Srbije od EU

Rusko istorijsko društvo, na čijem je čelu  direktor Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin donelo je odluku da osnuje svoje Predstavništvo u Srbiji i postavilo Aleksandra Vulina za predsednika Saveta predstavništva Ruskog istorijskog društva u Srbiji.
Osnivačka skupština održana je 26. oktobra u Beogradu.
Ovde prenosimo tekst koji je o tome istog dana objavio ruski portal RUSSIA TODAY
i integralno obraćanje Aleksandra Vulina objavljeno istog dana na  website-u beogradskog tabloida INFORMER 


Osnivačka skupština Ruskog istorijskog društva u Srbiji održana je danas (26. oktobra 2025. prim FBD) u Beogradu, uz poruku da je otvaranje podružnice ruske institucije snažna poruka neraskidivih veza dva naroda.

Skupština je počela himnama Srbije, Republike Srpske i Rusije, a minutom ćutanja odata je počast generalu Nebojši Pavkoviću.

Predsednik Ruskog istorijskog društva Sergej Nariškin obratio se okupljenima video porukom i poručio da istorijske veze Rusije i Srbije imaju bogatu i dugu istoriju.

"Učvršćuje ih jedinstvo u veri i bliskost kultura naših naroda, principijelne sličnosti naših tradicionalnih vrednosti", rekao je Nariškin.

Podsetio je da je za vreme Petra Prvog, veliki broj Srba stupio na službu u Ruskoj imperiji, značajno doprinevši razvoju vojne delatnosti. S druge strane, ruska imigracija u prvoj polovini 20. veka obogatila je kulturni i javni život Beograda.

"Naši narodi su zajedno održali pobedu u borbi za nezavisnost Srbije od Osmanske imperije, zajedno su prošli kroz dva svetska rata i, na kraju 20. veka, istovremeno su preživeli raspade svojih država, praćene krvavim konfliktima".

Kako ističe, posebno teško je bilo bivšoj Jugoslaviji. "NATO blok je raspalio na Balkanu građanski rat, a zatim, uprkos međunarodnom pravu, izvršio protiv Srbije pravu agresiju, prave ratne zločine. Naša država je odgovorila na to", poručio je Nariškin.

"Operacija koja je pretila da preraste u direktan sukob sa snagama NATO-a poslužila je kao još jedan primer nepromenjivosti kursa Rusije, usmerenog na podršku srpskog naroda", poručio je Nariškin.

Danas se na Republiku Srbiju vrši neverovatno jak pritisak Brisela. Istina je da srpski narod i dalje ostaje po duhu blizak nama. Kod nas, u Rusiji, to je veoma cenjeno i poštovano. Poštujemo nezavisan kurs kog se drže u Beogradu. Naše strateško partnerstvo je uzajamno kosrisno i nastavlja da donosi plodove obema državama", rekao je on.

Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, ocenio je da je otvaranje Ruskog istorijskog društva u Srbiji "važna politička i naučna poruka", a i temelj za našu dalju buduću saradnju u oblasti proučavanja istorije i drugih sfera.

Izrazio je veliku zahvalnost organizatorima Istorijskog društva u Srbiji i naglasio je da pre svega želi da izrazi zahvalnost Sergeju Nariškinu koji veliku pažnju poklanja Ruskom istorijskom društvu. Ruski ambasador je istakao da su njegova želja i cilj odavno bili otvaranje ovakve institucije u Srbiji.

"Otvaranje Istorijskog društva u Srbiji je logično", naglasio je, dodajući da je to stvar zajedničke istorije naših naroda, koja je temelj sada i biće i u buduće.

"Mi računamo, želimo i imamo nadu da će Istorijsko društvo dati dobar podstrek i podsticaj saradnji u nauci, obrazovanju, kulturi i u drugim sferama", rekao je ambasador Bocan-Harčenko.

Kako je istakao, jedan od najvažnijih zadataka u Rusiji kao i u Srbiji je jačanje suvereniteta i nezavisnosti naroda i naših država, te da bez poznavanja odnosa u istoriji i svoje istorije, nema ni suvereniteta ni budućnosti.

"Ovo je apsolutno jasno i istina koju više puta ponavljamo ali je ponavljanje majka znanja, majka vere u našu budućnost", naglasio je ruski ambasador. 
On je spomenuo i Rusko geografsko društvo, rekavši da će dva društva u Srbiji dati doprinos saradnji naših naroda i država.(...) nastavak posle glose

                              *********************************************************************************************************

REČ ALEKSANDRA VULINA
postavljenog za predsednika Saveta predstavništva Ruskog istorijskog društva u Srbiji


"Rusko istorijsko društvo je tačka okupljanja svih onih koji Srbiju vide kao samostalnu, slobodnu i uspravnu, koji Srbiju vide kao državu koja će se bez ikakvih ograda boriti za mirno stvaranje Srpskog sveta i koja će se boriti da bude istinski saveznik Rusije i Kine", rekao je predsednik saveta Predstavništva Ruskog istorijskog društva u Srbiji Aleksandar Vulin na osnivačkoj skupštini Društva u Beogradu, pred prepunom MTS dvoranom.
Naglasio je da oni koji bi da odrede našu budućnost moraju najpre da nam promene prošlost, da pronađu opravdanje za svako zlo, pakost i nasilje koje su nam učinili i koje će nam tek činiti tako što će u prošlosti pronaći opravdanje i da je zato prvi zadatak Ruskog istorijskog društva borba protiv svake revizije istorije i očuvanje istorijske istine o srpskom i ruskom narodu.
- Mi na svoje pretke nemamo razloga da se ljutimo, oni su nas uvek upisali na bolju stranu istorije. Neka se oni drugi, koji nikada nisu bili na boljoj strani istorije, ljute na svoje dedove i očeve ali neka ne pokušavaju da od naših dedova i očeva prave zločince kakvi su oni sami.
Aleksandar Vulin je istakao da mi nismo u sukobu sa svojom prošlošću ali da moramo da se zapitamo jesmo li je dostojni. 
- Da li bismo mi, ova generacija, bili podjednako uporni da u vekovima naizgled večnog turskog ropstva ostanemo u zavet svojih predaka, u svoje ime i svoju veru? Da li bismo mi imali snage da podignemo onoliko ustanaka koliko su dizali oni pre nas sa neizvesnim ishodom ali sigurni da će sloboda jednog dana doći? Da li bismo mi imali hrabrosti da uđemo u carinski rat sa čitavom Evropom samo zato da bi samostalno opremali svoju vojsku, čuvali svoju braću i samostalno odlučivali o svojoj spoljnoj politici? Da li bi baš ova generacija imala tu hrabrost da na isti način odgovori na austrougarski ultimatum i sačuva dostojanstvo za generacije koje dolaze? Da li bismo mi imali hrabrost da se povlačimo kroz albanske gudure ali se nikada ne predamo? Koliko nas bi izdalo naređenje kao komandant puka na Mačkovom kamenu rođenom sinu  da se ne povlači po cenu života? Koliko bi nas imalo hrabrosti da ne potpiše Trojni pakt i da digne ustanak samo zato što preko naše zemlje hoće da prođu tenkovi koji će da ubijaju rusku braću? Koliko bi nas bilo dostojno uspomene na one koji su pod pretnjama sankcijama i bombardovanjem odbili da ne pomažu srpsku braću gde god da žive? Koliko bi nas imalo hrabrosti da odbije ultimatum iz Rambujea? Koliko bi nas bilo dostojno onih koji su koračali pre nas? Koliko bi nas bilo u stanju da raspiše referendum u Republici Srpskoj pa i po cenu da nam uvedu i lične sankcije ili da ih vrate? - rekao je Vulin i dodao da niko od nas ni ne pomisli da njegovo odustajanje može biti neprimećeno u istoriji i sećanju generacija koje tek dolaze iza nas. 
Ističući da je ponosan na Srbiju koja nije i neće uvesti sankcije Ruskoj Federaciji Vulin je rekao da samo u ovoj generaciji pragmatizam i mudrost znače napustiti Rusiju i upitao "da nije Rusija opstala svih ovih vekova kao velika i nepobediva zar sumnjate da bi i Srbija opstala? Da Rusija nije stajala svih ovih vekova zar mislite da bi postojala moderna Srbija kakvom je danas poznajemo? Ako Rusija ne pobedi i ne opstane kao jedinstvena i pobednička država zar mislite da će i Srbija opstati kao jedinstvena i pobednička država? Ova jednostavna istina nas podseća da je svaka generacija u istoriji srpskih političara bar jednom imala to veliko i mudro pravo da Rusima kaže "ne" ali je svaka generacija srpskih političara dočekala da od ruskog "da" zavisi njen fizički opstanak. Nemojmo to zaboraviti i nedajmo sebi da ponavljamo takve greške."
Vulin je poručio i da Rusija nema pravo da odustane od borbe za Srbiju.
- Znam da Rusija nema pravo da Srbiju prepusti Zapadu, da nema prava da prestane da se bori za Srbiju jer prestane li Rusija da se bori za Srbiju prestaće da se bori za samu sebe. (INFORMER)

                          *********************************************************************************************************
(...)
Patrijarh SPC Porfirije rekao je:  
Sabrali smo se ovde danas, ne samo da potvrdimo istinsko prijateljstvo i bratske odnose, već da potvrdimo i zapečatimo zavet koji su nam ostavili naši preci i prethodnici, rekao je patrijarh Porfirije obraćajući se okupljenima.

Kako je istakao otvaranje Ruskog istorijskog društva u Srbiji predstavlja potvrdu kontinuirane međusobne duhovne povezanosti naša dva naroda, srpskog i ruskog, koji skladno i srodno žive kroz istoriju i koji će, dodao je, uz Božju pomoć, tako i ubuduće živeti.

On je ocenio da je otvaranje ovakve institucije u eri istorijskog revizionizma "ključno".

"U vremenu strašnog istorijskog revizionizma, čega smo svesni i svi svedoci, kada činjenice naprosto bivaju zanemarene, a interpretacije koje su često tumačenja u skladu sa samoličnim, pojedinačnim interesima, kada su te interpretacije presudne, čini nam se ključna inicijativa osnivanje ovakve ustanove kakva je Rusko istorijsko društvo u Srbiji", rekao je patrijarh.

Izrazio je uverenje da će rad te institucije ne samo unaprediti postojeće duhovne, kulturne i druge veze dva naroda, nego i učiniti sve da istina ne bude robinja u geografskom i kulturnom prostoru.

Mitropolit bački Irinej poručio je da je "Rusko istorijsko društvo mesto posvećeno izučavanju i popularizovanju istorije naših bratskih naroda i naših sestrinskih crkava."


Zamenik ministra nauke i visokog obrazovanja Ruske Federacije Konstantin Mogilevski podsetio je da su tokom zajedničke ofanzive u septembru i oktobru 1944. godine, Crvena armija i njeni saveznici oslobodili istočnu i severoistočnu Jugoslaviju i prestonicu - Beograd.

Kako podseća, ove godine se obeležava 80. godišnjica pobede u Velikom otadžbinskom i Drugom svetskom ratu.

"Za Rusiju u Srbiju, ovi događaji služe kao podsetnik, ne samo o zajedničkoj sudbini naših naroda, već i o snazi duha skrivenoj u nama, sposobnosti da opstanemo u najtežim okolnostima i ne odstupimo pod pritiskom spolja", istakao je Mogilevski.

Očekuje da će novo predstavništvo Ruskog istorijskog društva održavati već postojeće veze ruskih i srpskih institucija, kao i da će se baviti ujedinjavanjem ruskih i srpskih društvenih centara, razvojem saradnje muzeja i arhiva, baveći se istorijskim obrazovanjem u širokom smislu.

Istoričar i jedan od osnivača beogradske podružnice centra, prof. dr Aleksandar Raković podsetio je da se od početka Specijalne vojne operacije, na Srbiju vrši pritisak da uvede sankcije Rusiji i poručio da se to neće dogoditi.

"Zapadne sankcije uopšte ne utiču na nas", rekao je i podsetio da nacionalni avioprevoznik Er Srbija i dalje leti za Rusiju, da naši klubovi igraju sa ruskim i da ruski umetnici gostuju u Srbiji.

Skupštini su prisustvovale brojne ličnosti iz političkog i javnog života.

Rusko istorijsko društvo, na čijem je čelu Sergej Nariškin direktor Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije, donelo je odluku da osnuje svoje predstavništvo u Srbiji, a jednoglasnom odlukom Skupštine društva, u junu ove godine, Aleksandar Vulin je izabran za predsednika Saveta predstavništva u Beogradu.

 

* naslov, design, bold i italic FBD

 

Molimo vas da razmislite o vašoj podršci
Forumu za bezbednost i demokratiju.
Možete nas podržati na sledeće načine

 DONIRAJTE ODMAH