2. O ODNOSIMA U DRŽAVNOJ ZAJEDNICI SRBIJA I CRNA GORA
 

DZ Srbija i Crna Gora... i danas je takva da je u njoj već onemogućeno jednostrano nametanje volje bilo koje članice, pa i takve da dužnosti Predsednika DZ preuzme zagovornik bilo koje od suprotstavljenih opcija. Takva rešenja spadaju u arhiv propalih projekata prošlosti.

Ustavna povelja stvorila je put ka državnoj zajednici u kojoj nema velikih i malih, nametanja većinskih rešenja, pogotovo metodima pritisaka znanim iz nedavne prošlosti. Reverzibilnost starih rešenja je nemoguća, već jedino jačanje novih koja predstavljaju garanciju da se stara ne mogu dogoditi. Otud i pravo svake članice da određuje ko će je i kako u toj zajednici predstavljati i kako će u nju biti izabran.

Srbija i Crna Gora već jeste zajednica dveju država, kako to kaže Ustavna povelja, sa svega šest definisanih ciljeva zajedništva.
Sve drugo su bila i jesu tumačenja podložna promenama u cilju što bržeg ostvarivanja vrlo preciznih ciljeva tog zajedništva.
22. februar


FBD smatra, takodje, da, u principu, državna zajednica Srbija i Crna Gora ne može opstati na pojmovniku, vokabularu i načinu političkog mišljenja o statusu pravima i odnosima članica državne zajednice iz vremena pre donošenja Ustavne povelje SiCG, i da bi insistiranje i ostajanje političara pri njima vodilo neslućenim rizicima. Državna zajednica SiCG sa njima, jednostavno, nije kompatibilna….

FBD osim toga smatra da, pogotovo za višenacionalnu Srbiju, potezanje bilo kakvih spiskova sa nacionalnim i državljanskim atributima, i to kao argumentacija između političkih neistomišljenika, može biti čak i opasno.
U tom kontekstu ni spisak pripremljen za put srpskog premijera u Brisel nije korektan prema građanima bilo koje države članice, posebno Crnogorcima u Srbiji, kao i svima koje iritiraju dvostruki patriotski pritisci. Takav spisak, pogotovo, nije u duhu novih odnosa koji se sa velikim teškoćama grade unutar državne zajednice, i same nalik EU, a koju, takođe, ugrožava sličan konzervativizam.
17. jun

FBD smatra važnim da se u tako delikatnim pitanjima kao što su to pitanja odnosa u državnoj zajednici i aktuelni politički odnosi u njoj izbegavaju sve one izjave koje bi mogle biti smatrane kao posredni ili direktni pritisak na neku od njenih članica i koje bi, onda, jedino mogle biti neproduktivne i politički štetne i opasne.
FBD smatra da odgovorni srpski političari i Srbija, baš zato što je veća članica, u tom smislu imaju posebnu, politički konkretnu i civilizacijsku odgovornost.
U tom smislu FBD sa zabrinutošću gleda na izjave da bi u slučaju ishoda referenduma u Crnoj Gori na kojem bi se njeni građani izjasnili protiv daljeg ostanka u državnoj zajednici neko dodatno i sa strane trebalo da overava odluku njenih građana ili pak da Crna Gora ’’ne može da postane nezavisna bez dogovora sa Srbijom’’, pogotovo što takva tvrdnja nema uporište u Ustavnoj povelji.
FBD smatra da bi posebno i politički odgovorno valjalo sagledati implikacije onih iskaza koji u postojeće odnose unose nove nepoznanice - kao što su to naprimer ’’legitimni interesi Srbije u Crnoj Gori’’. Koji su to legitimni interesi jedne države u drugoj? Ovakva pitanja na našim prostorima nikad nisu bila bez opasnosti, a katkad i pogubnih posledica.
25. septembar

FBD se zalaže za takva tumačenja Ustavne povelje SiCG koja referendum u Crnoj Gori sagledavaju pre svega kao obavezu, a ne pravo crnogorskih vlasti – osnovni je stav u delu nove analize političkih prilika eksperata FBD…
U analizi FBD se ističe da je interes Srbije da se tzv. crnogorsko referendumsko pitanje što pre skine sa dnevnog reda, a smatraju štetnim i neproduktivnim (re)interpretacije teze kako bi ’’crnogorski referendum’’, naprimer, bio od preterane važnosti za međunarodne razgovore o budućnosti Kosova i Metohije.
Srbija se, smatra FBD nalazi pred takvim političkim prekretnicama i izazovima da bi se, kad je reč o crnogorskom referendumu, moralo insistirati na njegovom što skorijem održavanju.
18. oktobar

Forum za bezbednost i demokratiju (FBD) apsolutno podržava održavanje tzv. crnogorskog referenduma u pogledu opredeljenja građana Crne Gore prema budućnosti državne zajednice SiCG.
Štaviše, na crnogorski referendum o ovom pitanju FBD gleda kao na bitan elemenat regionalne stabilnosti i smatra da bi bilo kakve manipulacije, a pogotovo odlaganje ovog crnogorskog izjašnjavanja, zapravo ugrozili regionalnu stabilnost.
FBD je još letos u Platformi za pristup aktuelnim pitanjima crnogorsko srpskih odnosa izložio jasne stavove zalažući se da Srbija spremno i pragmatično dočeka predstojeći regionalni rasplet, posebno insistirajući da budućnost Crne Gore nje posao Srbije, niti je za političare i vlasti u Srbiji uputno da prihvataju bilo kakvu odgovornost za budućnost Crne Gore….
U tom smislu i pozitivan ishod crnogorskog referenduma prema budućnosti državne zajednice i zajedništvu sa Srbijom, ne obavezuje građane Srbije da po automatizmu prihvate crnogorsko opredeljivanje za zajedništvo i savezništvo sa Srbijom.
FBD smatra da i građani Srbije imaju pravo da se izjasne da li žele budu u zajednici sa Crnom Gorom - što je bila jedna od ’’usađenih’’ grešaka u Ustavnu povelju (koja je i prouzrokovala dobar deo nevolja ) i koja je nasledila praksu da građane Srbije, od početka balkanskog raspleta devedesetih, niko ništa nije pitao o tome u kakvoj državi ili zajednici i sa kim bi i oni želeli da žive.
27. decembar