SRBIJA, KOSOVO I OČEKIVANJA KVINTE

DNEVNIK, Novi Sad, Vojvodina,Srbija,  02.septembra 2010.

 

Ni Evropska unija još uvek nije smislila kakvo rešenje i kakav kompromis naći sa Srbijom kada je u pitanju rezolucija o Kosovu koju je Beograd predao Generalnoj skupštini UN i o kojoj se očekuje debata 9. septembra na Ist Riveru, saznaje "Dnevnik" u diplomatskim izvorima.

 

- Vodeće zemlje EU, a u pozadini, ili pre svega Vašington, očekuju šta će kao kompromis predložiti državni vrh Srbije. Po svemu sudeći razgovori koji su započeti traže da prvi potez učini Beograd, kaže diplomatski izvor „Dnevnika“. U tom slučaju posete dva šefa diplomatije zemalja „Kvinte“ koje su se u nedelju dana našli u zvaničnoj poseti Beogradu mogu biti „probni balon“ ili pritisak na „kompromisnu“ odluku Beograda. Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervale izjavio je u danu razgovora sa srpskim vrhom da je za njegovu zemlju pitanje Kosova rešeno i da su karte u jugoistočnoj Evropi iscrtane, dok je njegov britanski kolega Vilijam Hejg rekao da je za Srbiju najbolje da povuče rezoluciju iz Ujedinjenih nacija. Istovremeno su se čuli i njihovi stavovi da treba doći do zajedničkog kompromisnog teksta pred debatu koja bi uskoro trebalo da se otvori u Svetskoj organizaciji. Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić bio je decidan da povlačenje naše rezoluciju iz GS UN nije u opciji.

 

- Složili smo se da u narednim danima i mesecima moramo zajednički da sarađujemo i dođemo do kompromisnog rešenja, kako po pitanju Kosova tako i po pitanju evropske budućnnosti Zapadnog Balkana, rekao je šef srpske diplomatije, koji je i nakon susreta sa Hejgom potvrdio spremnost Srbije da razgovara sa EU, kako bi se postigla što šira podrška tom dokumentu.Ali, povlačenje je iskuljučio kao mogućnost.

 

Saradnik i osnivač ISAC fonda Milan Pajević smatra da je ministar spoljnih poslova Velike Britanije, izjavom da je za Srbiju najlakši način kompromisa sa EU da povuče "kosovsku rezoluciju", zapravo Beogradu dao prostor i za druge modalitete dogovora sa Briselom.

 

- Tri su načina da Beograd i Brisel sprovedu eventualni kompromis o rezoluciji - da je Srbija povuče, da se izmeni amandmanima i da se u dogovoru sa EU predloži novi tekst- ocenio je Pajević za „Dnevnik“. On smatra da srpski predstavnici mogu sa Briselom da dogovore modalitete usaglašavanja daljih postupaka u vezi sa rezolucijom i da budu zadovoljene obe strane.On ukazuje da procedura rada GS UN sigurno predviđa mogućnost da se taj problem tehnički prevaziđe. Pajević, međutim, smatra da je pre toga neophodan politički dogovor. Upravo ono zašta po tvrdnji diplomatskih izvora „Dnevnika“ „Kvinta“ očekuje prvi potez Beograda.

 

- Pre pronalaženja tehničkog rešenja potrebna je odluka o promeni dosadašnje politike i to je ključno - da Beograd postigne konsenzus sa Briselom- rekao je Pajević, potvrđujući na taj način naša saznanja. Po njemu, Srbija još nije donela tu političku odluku, ali „ka njoj ide“.

 

Pitanje je koji je to „srednji put“, kada se tačno znaju okviri kojim se kreće državni vrh zemlje, a koji je potvrđen i u Skupštini Srbije. Sam predsednik Boris Tadić više puta je ponovio ovih dana da postoji „crvena linija“ ispod kojih ni jedna zemlja u odbrani državnih i nacionalnih interesa ne može da ide, pa ni Srbija i istakao da nikada neće doći do priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

 

U momentu kada su razgovori sa EU otvoreni, posetama šefova diplomatija dve vodeće zemlje Unije, od kojih je jedna kako kažu „produžena ruka“ Vašingtona sa pažnjom se očekuje izgled ovog kompromisa.

 

Predsednik Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda je uveren da će do 9. septembra do njega doći. On smatra da će biti pronađeno kompromisno rešenje za rezoluciju o Kosovu, prihvatljivo i za Srbiju i za EU, uprkos "tvrdom" stavu šefa britanske diplomatije Vilijema Hejga da je najbolje rešenje za Srbiju povlačenje rezolucije.

 

- Hejgov stav je poželjan za Veliku Britaniju, SAD i još neke zemlje, ali EU ima diferenciran stav budući da neke od zemalja članica nisu priznale Kosovo- objašnjava Vejvoda.Po njemu je veoma važno to što je Srbija odlučila da, kada je reč o sadržaju njene rezolucije o Kosovu, ide na kompromisno, a ne na konfrontaciju sa EU.

 

- Za očekivati je da će se do sednice Generalne skupštine UN naći prihvatljivo rešenje za obe strane- zaključuje Vejvoda. (D. Milivojević)

 

UOVKIRENO

 

Traži se kapitulacija, a ne kompromis

 

Komentarišući naše saznaje da „Kvinta“ očekuje prvi korak od Beograda profesor FPN Predrag Simić kaže da bi to bilo dobro, jer uvek kada oni napre drugi korak ne valja za nas.

- Mi smo dobili dve poruke iz Berlina i Londona, a interesovalo bi me kakve bi bile poruke iz Rima ili Madrida, a činjenica je da Eu još uvek nema politiku i da je još uvek podeljena i do jer tako Beograd ima još uvek makar teoretske šanse.To je ono zbog čega će verovatno oklevati da promeni rezoluciju dok nešto ne dobije za uzvrat, a ako je tačno ono što smo čuli Hejg nije doneo ništa, kao ni predhodno Vestervale. Od Beograda se traži kapitulacija, a ne kompromis, naglašava Simić. On smatra da je vlast u Srbiji u dvostruko negativnoj situaciji, jer gubi duplo.Na unutrašnjem planu, ako bi razvodnila ili povukla rezoluciju, jer opozicija najavljuje da bi tražila odgovornost jednog ili više ministara, što ne isključuje mogućnost pada Vlade, jer bi bio ozbiljan neuspeh na dva njena proklamovana prioriteta Kosova i EU.

- Ako bi je povukla, izgubila bi i ono malo uticaja koji je imala na zemlje „trećeg sveta“, pa i Rusiju i Kinu, kao zemlja koja se bori oslanjajući se na njihovu podršku, zakljuje naš sagovornik.

 

 

 

Zašto Rusija ćuti

 

Upitan što Rusija ćuti dok predstavnici zemalja „Kvinte“ dolaze u Beograd profesor Simić kaže da je ovo pitanje s ozbiljnim posledicama u kome „njena uloga dolazi na scenu posle GS UN, u Savetu bezbednosti“.

Ona u ovom trenutku nema ni instrumente ni interese da se eksponira u pitanju gde je ona uvek na dobitničkoj strani, i ako pobedi međunarodno pravo koje zagovara, a činila je to i u Hagu, a i ako pobedi sila. Kada je sila pobedila na Kosovu Osetija i Abhazija su se odvojile od Gruzije i prihvatile pomoć i zaštitu Rusije i ona u ovom momentu nema ni kratkoročnih ni dugoročnih razloga da se angažuje, kaže Simić. On ukazuje i na „pomalo netaktičnu izjavu predsednika Tadića da nam pomoć Rusije, Kine Brazila i drugih zemalja nije dovoljna, koja nije baš dobro zazvučala“.

Okvir: „Kvinta“ želi sve ili ništa Profsor Simić ističe da i eventualna pobeda u GS UN paradoksalno, ali donosi problem, jer bi bila pobeda nad „Kvintom“ i EU, organizacijoim čiji član želimo da postanemo. Kako zaključuje pitanje je da li bi EU želela onda da s njom dalje razgovaramo, jer na Kosovu se otvara za EU pitanje da li ona uopšte ima spoljnu politiku ili ne.

- Beograd Je sa možda nekoliko neopreznih poteza koje je povukao u poslednje vreme u dosta komplikovanoj situaciju, u kojoj se traži ne bolje, nego manje loše rešenje, a ono bi bilo po mišljenju koje preovlađuje menjanje rezolucije, ali Hejg je rekao da oni ne želE to, već povlačenje. Oni žele sve ili ništa- zaključuje Simić.

 

* naslov FBD