ISTINE I ZABLUDE O NATO SAVEZU

POBJEDA, Crna Gora, Podgorica, 31. januara 2011.

Pobjeda je počela da objavljuje ponedjeljkom rubriku o evroatlantskim integracijama.  Zajedno sa Vladinim Koordinacionim timom zaimplementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Crne Gore, odgovaramo na pitanja građana Crne Gore – čitalaca Pobjede na temu predstojećeg članstva naše zemlje u NATO-u. 

Pitanja možete poslati klasičnom ili elektronskom poštom ili telefaksom.

Adresa: Pobjeda, Bulevar Revolucije 15, Podgorica

E-mail: pisma@pobjeda.me

Fax: (020) 246-701

Živim u Americi koja proizvodi, ja mislim, najviše oružja u svijetu. Nijesam siguran da je jeftinije biti u NATO-u nego ne biti, kao što govore?

Zabluda je da je u NATO-u skuplje. Jeftinije je. Mnogo manje ćemo uložiti novca ako djelujemo u kolektivnom sistemu nego pojedinačno. Samostalno djelovanje je mnogo skuplje nego zajedničko.

Primjera radi, ako udajete kćerku ili ženite sina, mnogo će vas jeftinije koštati organizacija veselja ako to radite dogovorno sa rodbinom mlade ili mladoženje nego kada to uradite samostalno.

To isto važi i za sitaciju kada treba da izgradite nasip kako bi ste spriječili poplavu imanja, mnogo će vas jeftinije koštati ako to urade svi ugroženi, komšije I mještani zajedno, nego da to sami radite. Sa odbranom od neprijatelja ili zaštitom od zajedničke opasnosti je isti slučaj.

Da li će Crna Gora kada uđe u NATO morati da baci oružje I kupi novo od NATO-a?

Zabluda je da osavremenjivanje oružja i vojne opreme ima veze sa članstvom u NATO-u. To čine i zemlje koje nijesu u NATO-u. Svako oružje i oprema imaju svoj vijek trajanja i namjensku upotrebu za određeni period.

Ono oružje i oprema koje je Crna Gora naslijedila iz perioda učešća u zajedničkim državama u većini nijesu adekvatni za savremene potrebe. Nekada je to i bezbjednosna prijetnja. Zbog svega toga je oslobađanje od tih viškova za Crnu Goru jedan od prioriteta djelovanja. To važi i za zemlje koje nijesu u NATO-u.

Primjera radi, Švajcarska kao neutralna država, od početka devedesetih je samo za oslobađanje od viškova naoružanja i različite opreme utrošila oko milijardu dolara.

Da li će Crna Gora biti na meti terorista ako bude u NATO-u?

Zabluda je da su na meti terorista samo zemlje članice NATO-a ili da su one to u većoj mjeri. Terorizam je zajednička savremena opasnost za širu međunarodnu zajednicu. Mnoge države, poput Rusije, nijesu članice NATO-a pa su veoma izložene aktivnostima terorista.

Crna Gora kao mala država, kroz razmjenu bezbjednosnih informacija sa NATO-om, ima mnogo više mogućnosti da djeluje pravovremeno u sprečavanju ovih aktivnosti

nego da to radi samostalno.

Da li je naša vojska sada spremna za ulazak u NATO, u stvari, da li su naši oficiri dovoljno obučeni? Ako nijesu, šta još treba da poprave?

Sistem odbrane Crne Gore je u procesu pridruživanja države NATO-u od uključenja u Par tnerstvo za mir 2006. godine postigao značajne rezultate na polju pripreme i osposobljavanja ljudskih resursa za učešće u kolektivnom sistemu bezbjednosti.

U nekim prioritetnim oblastima, kao što je priprema i slanje pješadijske jedinice u mirovnu misiju ISAF, pod vođstvom NATOa u Avganistanu, pripadnici Vojske Crne Gore su dostigli zahtijevani nivo interoperabilnosti i spremnosti. Međutim, u ostalim oblastima je, bez obzira na vidljive rezultate, neophodno još puno toga uraditi da bi pripadnici sistema odbrane Crne Gore bili ravnopravni sa strukturama u NATO-u. U svakom slučaju, to je proces i potrebno je I vrijeme da učini svoje.

Na kojem jeziku će da se sporazumijevaju vojnici NATO-a, recimo Crnogorac i Danac?

Službeni jezici u NATO-u su engleski i francuski i oni se koriste u oficijelnom obliku opštenja od strane svih članica Saveza, dok se u ostalim prilikama mogu sporazumijevati na svim jezicima koji im omogućavaju obostrano razumijevanje. (Koordinacioni tim za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Crne Gore)

* naslov FBD