DICK MARTY I SRBIJA I SLUČAJ PURDA

VJESNIK, Zagreb, Hrvatska, 29. januara 2011.

Švicarski parlamentarac Dick Marty, izvjestitelj Vijeća Europe za Kosovo, nedavno je, kako prenose beogradski mediji, izjavio kako bi bilo bolje da srbijansko pravosuđe manje vodi PR-kampanje.

Ova ocjena srbijanskog pravosuđa vezana je uz Martyjevo izvješće o trgovanju ljudskim organima na Kosovu koje je velikom većinom glasova usvojeno u Parlamentarnoj skupštini Vijeću Europe. Dick Marty, naime, sumnjiči Oslobodilačku vojsku Kosova - posebno OVK-ove snage iz Drenice kojima je pripadao i aktualni kosovski premijer Hashim Thaçi - da su devedesetih trgovali ljudskim organima, uglavnom s onima iz leševa zatvorenika u tajnim OVK-ovim logorima.

Istodobno s Martyjevim izvješćem Parlamentarna skupština usvojila je i rezoluciju kojom traži od Albanije i kosovskih vlasti da »ubrzaju ozbiljnu istragu« o trgovini ljudskim organima. Određeni doprinos u tim istragama očekuje se i od srbijanskog pravosuđa, ali ono, po Martyjevu mišljenju, mnogo priča, a malo radi.

Slučaj vukovarskog branitelja Tihomira Purde, koji već gotovo mjesec dana sjedi u zeničkom zatvoru nakon što je temeljem srbijanske tjeralice uhićen na graničnom prijelazu Orašje, upravo je sjajan primjer onoga što radi srbijansko pravosuđe, odnosno beogradsko tužiteljstvo za ratne zločine. Hrvatska televizija u četvrtak je objavila da posjeduje optužni spis srbijanskog tužiteljstva koje progoni i traži izručenje vukovarskog branitelja Tihomira Purde te da se iz toga spisa vidi kako beogradski tužitelj nema nikakvih dokaza protiv Purde.

Već ranije je poznato da Srbija traži Purdu zbog navodnog ubojstva dvojice ranjenih vojnika JNA, a iz HTV-ova izvješća doznaje se i za drugu »osnovu« - oružanu pobunu protiv bivše SFRJ.

Da su se pravosudna tijela u Beogradu malo više bavila sudskim spisom, a malo manje PR-om, odnosno nastojanjima da se redefinira karakter oružanog sukoba u Vukovaru 1991., tjeralice za Purdom ne bi bilo.

Jasno je da će se na koncu i o slučaju Tihomira Purde i o slučajevima ostalih osumnjičenika i optuženika s beogradskog popisa odlučivati na temelju dokaza. Naravno, ne onih koji su pribavljeni uz činjenje kaznenog djela (nezakonito držanje u zatočeništvu, mučenje, zlostavljanje, ubojstva...), nego na temelju relevantnih dokaza. No, dok Purda i ostali čekaju taj dan, stručnjaci za PR iz srbijanskog pravosuđa polako zamagljuju dosad kristalno jasnu sliku agresije na Vukovar 1991.

Također, da se pravosuđe u Srbiji više bavi činjenicama, a manje PR-om, tragom optužnice protiv Tihomira Purde, ako ne nikako drugačije, moglo je doći do informacija o zarobljeničkim logorima, logorskim čuvarima i zapovjednicima, do imena osoba koje u zapovjedile osnivanje logora... Prema podacima hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, na prostoru bivše Jugoslavije, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te na okupiranom području Hrvatske JNA je 1991. i 1992. uspostavila sustav logora iz kojih je izašlo 7666 osoba, među kojima 219 maloljetnika, 932 žene i 424 osobe starije od 60 godina!

Srbijanska je vlada ovoga tjedna usvojila odgovore na 2483 pitanja iz upitnika Europske komisije kojima se očituje o tome u kojoj mjeri Srbija ispunjava kriterije za članstvo u Europskoj uniji. Božidar Đelić, srbijanski vicepremijer zadužen za europske integracije, tim se povodom pohvalio kako su odgovori napisani na više od 5000 stranica, uvezanih u 37 tomova te kako čitavi materijal teži oko deset kilograma.

Tjedan dana ranije Europski je parlament ratificirao sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom.

Ta dva događaja svjedoče o nakanama Beograda da krene prema punopravnom članstvu u Uniji, a to znači i prema prihvaćanju Unijinih standarda. U njih se, međutim, teško može uklopiti pravosuđe koje se bavi PR-om. (Ivan Šabić )

* naslov FBD