HRVATSKI MUP U PRIPREMAMA ZA OBAVEZE SCHENGENA

VJESNIK, Zagreb, Hrvatska, 25. januara 2011.

Od početka priprema 2001. pa do ulaska u schengenski prostor, koji se predviđa 2014. godine, ukupno je iz europskih fondova i MUP-ova proračuna za nadzor buduće vanjske granice Europske unije predviđeno 300 milijuna eura. U MUP-u je uspostavljen je i novi sustav obuke, a do sada je prihvaćeno 90 posto standarda koje propisuje Unija za ulazak u Schengen.

Ministarstvo unutarnjih poslova već je sada sa svojih otprilike 6000 graničnih policajaca spremno za nadzor buduće vanjske granice Europske unije kad se 2014. priključimo Schengenu. Od početka priprema 2001. pa do ulaska u schengenski prostor ukupno je iz europskih fondova, ali i iz MUP-ova proračuna predviđeno 300 milijuna eura.

Pridruživanjem Hrvatske Uniji i ukidanjem granica između zemalja članica hrvatski MUP, nadležan za nadzor državne granice, postat će time i čuvar vanjske granice Unije, te zajedno s ostalim članicama održavati stanje sigurnosti na schengenskom prostoru.

Od 2001. kad su krenule pripreme za priključivanje Uniji i Schengenu, Ministarstvo je proveo brojne zadaće i projekte te, kako nam je rekao ravnatelj Uprave za europske integracije i međunarodne odnose u MUP-u Filip Dragović, prihvatio 90 posto standarda koje propisuje Unija za ulazak u Schengen. Izrađeno je i niz dokumenata koji određuju buduće djelovanje tog ministarstva.

»MUP zna što sve treba učiniti i do ulaska Hrvatske u Uniju sve će biti i provedeno«, istaknuo je Dragović.

Počeci priprema za buduću kontrolu vanjske granice Unije sežu u 2002. kad je započeo CARDS projekt 2001. - razvoj granične policije. Sve se intenziviralo 2004. reformom granične policije i otvaranjem pregovora za ulazak u Uniju.

U sklopu CARDS-a 2001. proveden je novi ustroj granične policije, analizirano stanje i potrebe za novim kadrovima i opremom, te donesene izmjene Zakona o nadzoru državne granice. Te 2001. granična je policija imala 3100 službenika, a danas 6000 i za sve njih uspostavljen je novi sustav obuke prema europskim standardima. Obuka koju je samo lani prošlo 3000 graničnih policajaca, predviđa učenje europskog i schengenskog prava, te engleskog i njemačkog jezika radi lakšeg sporazumijevanja, kao i edukaciju o novim oblicima krijumčarenja vozila, krivotvorenja isprava, te analizu rizika i procjene koliko će službenika i s kojom opremom biti na određenom dijelu granice. Sve je to pokazatelj da se MUP ozbiljno priprema za nadzor buduće vanjske granice Unije. Tako će se i nastaviti, jer kako je objasnio Dragović, Hrvatskoj je nakon pridruživanja namijenjeno 3,5 milijardi eura, od toga 120 milijuna za jačanje kontrole vanjske granice i ulazak u Schengen.

Nabavljena je visoko sofisticirana oprema za kontrolu granica, kojom raspolaže i mobilna jedinica za nadzor državne granice prema europskim modelima. Ta prva jedinica nadležna za nadzor i rad na cijelom teritoriju zemlje, postigla je odlične rezultate u suzbijanju prekograničnog kriminala, kao što je otkrivanje krijumčarenja ljudi, roba, droge, ali i krivotvorenih putovnica.

Pušten je u rad nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom, koji će se spojiti na SIS (schengenski informacijski sustav) putem kojega će se i na hrvatskim prijelazima, tj. vanjskoj granici Unije na čitaču provjeravati, primjerice, ispravnost putovnice. Nacionalni informacijski sustav već je instaliran na 18 većih graničnih prijelaza koji nadziru 70 posto prometa putnika. Ove godine i početkom iduće bit će postavljen na još 52 granična prijelaza, a do kraja 2012. svi bi hrvatski prijelazi na budućoj vanjskoj granici Unije trebali biti umreženi.

Na 39 graničnih prijelaza postoji i izravna veza s Interpolovom bazom podataka. MUP odlično surađuje s policijama u regiji, ali i u drugim europskim zemljama, te s Europolom i Interpolom, jer, naglašava Dragović, organiziranom kriminalu koji ne poznaje granice i pravna ograničenja, treba se suprotstaviti odlučno i brzo, pa su dobra suradnja i pravodobna razmjena informacija presudne.

Nacionalni informacijski sustav, za koji je iz europskih fondova izdvojeno oko 10 milijuna eura - a uključuje informatizaciju i ugradnju najsuvremenije opreme kao što su čitači dokumenata i registracijskih pločica te otisaka prstiju, senzori i videonadzor - već je u manje od dva mjeseca rada pokazao prve rezultate. U tom kratkom razdoblju granična je policija otkrila 10 krivotvorenih isprava te 136 osoba s tjeralica.

Dragović ponosno ističe i da je MUP prvi u svijetu 2007. uspostavio bežičnu komunikaciju s Interpolovom bazom podataka. Zahvaljujući toj komunikaciji, početkom 2008. policija je na autocesti Zagreb - Split uhitila kradljivca kabrioleta »bentley« vrijednosti 150.000 eura, ukradenog samo četiri dana prije u Francuskoj. Patrolirajući autocestom, policijski je službenik uočio skupocjeni automobil koji mu se učinio sumnjivim. Preko mobilne jedinice u svom policijskom automobilu, u Interpolovim bazama podataka provjerio je »bentley« otkrivši da je krađu tog vozila prijavio Interpolov nacionalni središnji ured u Parizu. Zapovjednom centru u Zagrebu policajac je odmah poslao alarm. Ubrzo je na autocesti postavljena blokada te je »bentley« zaustavljen, a vozač uhićen.

Razvijena i suradnja s Europolom, uredom europske policije, i MUP od 2008. u sjedištu Europola u Haagu ima svog časnika za vezu. Ove će godine četiri časnika za vezu otići na četverogodišnji mandat u Interpol, Izrael, Austriju i Srbiju. Bit će smješteni u hrvatskim veleposlanstvima, a glavna će im zadaća biti jačanje međusobne policijske suradnje i povjerenja.

Radi komunikacije i istodobno zaštite podataka MUP je uspostavio novi sustav digitalnog komuniciranja nazvan TETRA, vrijedan 30 milijuna eura, koji omogućuje komunikaciju između službenika u cijeloj Hrvatskoj, te sprječava prisluškivanje. TETRA pokriva cijelu Hrvatsku, uključujući morski teritorij. Za učinkoviti nadzor »plave granice« lani je potpisan i ugovor o nabavi 29 plovila i specifične opreme primjerice za noćni nadzor mora. U planu je gradnja dvaju centara za strance u Trilju i Tovarniku kako se sve strane državljane ne bi moralo dovoditi u Ježevo nedaleko od Zagreba, koje može primiti stotinjak osoba. I dalje će se popunjavati redovi granične policije, te graditi i opremati granični prijelazi i policijske postaje. (Mladen Bokulić)

UOKVIRENO 

Schengen proširen na 24 zemlje

Schengenski sporazum potpisalo je 14. lipnja 1985. pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska. Potpisnici su bili na brodu »Princeza-Mari Astrid«, u Mozelu, kod Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Tada su ministri unutarnjih poslova pet država postavili ciljeve tog sporazuma - ukidanje granične kontrole između zemalja potpisnica te jačanje mjera na vanjskoj granici, ali i unutar schengenskog prostora kako bi se zadržala sigurnosna razina u svakoj zemlji članici. Godine 1990. potpisana je Schengenska provedbena konvencija koju su morali ratificirati parlamenti. Amsterdamskim ugovorom 1997. godine, schengenska pravna stečevina postala je dio EU-a. Sporazum su do danas prihvatile 24 zemlje članice Unije, te Island, Norveška i Švicarska.

Ulaskom u Europsku uniju ne ulazi se automatski i u schengenski prostor. Zemlje koje su se Uniji priključile 2004., ušle su u Schengen 2007. Otprilike dvije do tri godine nakon pridruživanja Uniji traju pripreme za Schengen. I MUP provodi pripreme na dvjema razinama - obveze koje mora ispuniti do ulaska države u Europsku uniju i potom one ključne za uključivanje u schengenski prostor. (Mladen Bokuli’)

Najsuvremenija oprema za Centar »Ivan Vučetić«

Proteklih godina MUP je opremio Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja »Ivan Vučetić« tehnologijom za vještačenja oružja i droge, te AFIS-om (sustavom automatske identifikacije otisaka prstiju). Time je taj forenzični centar postao jedan od najmodernijih i najbolje opremljenih u svijetu. Opremljena je i Policijska akademija iz koje godišnje izlazi 800 diplomanata. Provedena je reforma kriminalističke policije i uspostavljen Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Mnogi su projekti financirani iz Unijinih fondova. Europska komisija odobrila je MUP-u 35 projekata u sklopu programa CARDS, PHARE i IPA ukupno vrijednih 70 milijuna eura. Do sada ih je 26 dovršeno, za što je iskorišteno 50 milijuna eura. Od toga je čak 32 milijuna eura uloženo u nabavu tehničke opreme.

* naslov FBD