PREDLOG PREDSEDNIKA HRVATSKE ZA PREDSEDNIKE SRBIJE I BiH

RSE, Prag, Češka,  02. februara 2012.

 

Među temama koje će biti otvorene na trilateralnom sastanku članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika Srbije i Hrvatske u petak na Jahorini bit će i inicijativa predsjednikaIve Josipovića o boljoj suradnji u progonu ratnih zločina u regiji zahvaćenoj ratovima iz devedesetih.

 

„Predsjednik Josipović već duže vrijeme želi izložiti svoj prijedlog o mogućnostima sklapanja bilateralnih ugovora kojima bi se pojačalo suradnju na progonu počinitelja ratnih zločina. Tim sporazumom bi se ojačali mehanizmi suradnje kojima se izbjegava moguća politizacija kaznenih postupaka, između ostalog tako da bi se predvidjela nadležnost sudova država prebivališta osumnjičenika, tako da se izbjegnu situacije u kojima smo bili poput slučaja Purda“, kaže za RSE Josipovićeva izaslanica za jugoistočnu Europu Romana Vlahutin.

 

Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću DocumentaVesna Teršelič pozdravlja ovu Josipovićevu inicijativu i ocjenjuje da je pokrenuta u pravom smjeru.

 

„Ova dopuna po kojoj bi važno pitanje bilo gdje je prebivalište i gdje je dostupan osumnjičeni ili osumnjičena bila bi dobra.  Naravno da je sada otvoreno pitanje – koliko za to ima političke volje, a da je krajnje vrijeme za procesuiranje ratnih zločina više od 20 godina nakon početka ratova – to nema nikakve sumnje“, kaže Vesna Teršelič.

 

Inicijativu podržava i predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, uz jedan, kako je kazao, ozbiljan amandman – da se suđenja pred nacionalnim zakonodavstvima po takvom sporazumu ne pretvore u farse.

 

„I to mislim da je najozbiljniji prigovor – da se naprosto kaže: vi ćete  suditi svojima, mi ćemo suditi svojima, a onda – znamo kako će to proći. Ja mislim

da treba osigurati kvalitetno praćenje tih suđenja. Mi ćemo sigurno pratiti ta suđenja u Hrvatskoj i ako vidimo da su to pristrana suđenja – ovisno o etnicitetu počinitelja i žrtve – sigurno ćemo o tome obavijestiti domaću i međunarodnu javnost“, navodi Zoran Pusić.

 

Dobra suradnja tužiteljstava Hrvatske i Srbije bila se zakomplicirala kada je vukovaracTihomir Purda uhićen na hrvatsko-bosanskoj granici temeljem srpske optužnice podignute na osnovu iskaza dobijenih torturom od zarobljenih hrvatskih vojnika u logorima u Srbiji početkom devedesetih, Hrvatski sabor je 21. listopada izglasao zakon kojim se takve optužnice proglašuju ništetnima.

 

Taj zakon, donesen u predizbornom ozračju i bez ikakvih pozitivnih učinaka na procesuiranje ratnih zločina ili na zaštitu hrvatskih građana pred, po mnogim ocjenama, lošim optužnicama iz Srbije negativno su ocijenili tadašnja oporba, a sadašnja vladajuća kolacija, Državno odvjetništvo i sam predsjednik Josipović, koji je zatražio ocjenu njegove ustavnosti i najavio iniciranje ovakvog sporazuma.

 

HDZ se protivi ukidanju Zakona o ništetnosti, ali ne bi trebao imati ništa protiv sklapanja ovakvog sporazuma. Naime, uz taj zakon je tadašnja HDZ-ova većina   donijela i rezoluciju kojom se traži da se sa Srbijom potpiše međudržavni sporazum o suradnji u progonu ratnih zločina, čime bi prestala potreba za ovim hrvatskim zakonom.

 

Kada je Josipovićeva inicijativa prvi puta bila najavljena, analitičari u Hrvatskoj su je pozdravili, ali i upozorili da upravo u Srbiji kreće  izborna kampanja, što može odložiti dogovor o takvom sporazumu. (Enese Zebić)

 

* naslov FBD