NATO ČLANSTVO SMANJILO BI TERITORIJALNE TENZIJE U SRBIJI

PRAVDA, Beograd, Srbija,  06. decembra 2010.

 

U poslednja tri meseca, Srbiju su gotovo svakodnevno potresali incidenti sa nacionalnim manjinama – od krize u konstituisanju Bošnjačkog nacionalnog veća i zapaljivih izjava albanskih lidera sa juga Srbije, do prošlonedeljnog incidenta na granici sa Bugarskom, kada je jedan deo bugarske nacionalne manjine artikulisalo zahtev da se pripoje matici Bugarskoj.

 

Sagovornici „Pravde“ ocenjuju da su uzroci ovih događaja i unutrašnji i spoljašnji, ali da je, po svemu sudeći, reč o signalima koje treba čitati kao „požurivanje Srbije da napusti vojnu neutralnost“.

 

– Tenzije će spasti onog trenutka kada Srbija podnese zahtev za članstvo u NATO. Drugi razlog je najavljena regionalizacija zemlje – svaka od nacionalnih manjina pokušava da podizanjem tenzije u teritorijalnoj reorganizaciji zemlje za sebe izdejstvuje što bolju poziciju. Iskustvo uči da se u ovakvim situacijama uvek obezbeđuje podrška određenih krugova sa Zapada – kaže Ninoslav Krstić, bivši general Vojske Jugoslavije i predsednik Foruma za bezbednost i demokratiju.

 

Krstić dodaje da postoje i uticaji iz bližeg okruženja – iz Bugarske i, u slučaju Sandžaka, iz Bosne.

 

Analitičar bezbednosti Zoran Dragišić smatra da je nezadovoljstvo nacionalnih manjina delimično opravdano.

– Iz Srbije beže i Srbi, onda je logično je da ni nacionalne manjine nisu baš srećne što žive ovde. Da je naša država ekonomski razvijenija, i odnos manjina prema njoj bio bi drugačiji – rekao je Dragišić.

Na pitanje da li misli da je nezadovoljstvo koje se ispoljava poslednjih dana orkestrirano izvana, Dragišić je odgovorio negativno. Ipak, dodaje, „podsticanje nezadovoljstva nesrpskog stanovništva je dobro poznat model koji nam se ne bi dogodio prvi put“.

 

Politički analitičar Đorđe Vukadinović smatra da u nedavnim dešavanjima ima i spoljnih i unutrašnjih elemenata. Socijalno nezadovoljstvo, po njemu, prati i frustriranost zbog života van matične države.

– Ipak, glavni razlog su slabosti države. Kuća nam je u haosu i u tome svako gleda da nešto ušićari za sebe. Tome treba dodati i ekonomsku krizu, koja redovno dovodi do radikalnih manifestacija desničarskih pokreta, koji zahtevaju reviziju granica – smatra ovaj politički analitičar.

 

 

 

* naslov FBD