RUSKI POGLED NA BiH

NEZAVISNE, Banja Luka, R.Srpska, BiH,  09. avgusta 2011.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko istakao je u intervjuu "Nezavisnim novinama" i Srni da zagovara zaključenje supervizije u Brčko distriktu, jer bi to bio signal u pravcu promjene međunarodnog prisustva u BiH.

On je naglasio da smatra da su ispunjeni svi uslovi za zaključivanje supervizije u Brčkom, kojeg, kao i druge regione u BiH, muče isti problemi. Zatvaranje supervizije u Brčkom podržava i znatan dio Savjeta za provođenje mira (PIC).

Bocan-Harčenko je, između ostalog, istakao da niko nije sretan zbog činjenice da Ruska Federacija mora izdvajati mišljenje, napominjući da je jedinstvo jedan od preduslova da PIC kvalitetno ispunjava svoju ulogu.

NN/SRNA: Ekselencijo, zalagali ste se i još se zalažete za zatvaranje supervizije u Brčkom, ali se to nikako ne dešava i odluku stalno odlažu. Zbog čega?

Bocan-Harčenko: Polazeći od činjenice da je to jedan od pet uslova za zatvaranje OHR-a, kao i da je jedno od ključnih pitanja u pravcu promjene međunarodnog prisustva u BiH, smatram da bi zatvaranje supervizije bio jedan od najbitnijih signala, odnosno poruka međunarodne zajednice da poštuje ono što je sama donijela u smislu tranzicije OHR-a.

Naravno, ukoliko uslov nije ispunjen onda ne može biti govoreno o tome. Mi smo na osnovu svojih analiza uvjereni da su svi uslovi koje je međunarodna zajednica iznijela u smislu zatvaranja supervizije ispunjeni. Političko rješenje za Brčko je postignuto još 2009. godine, Zakon o državljanstvu riješen je nešto kasnije, a i svi su čuli da je jedini uslov ostao snabdijevanje električnom energijom. I taj posljednji problem je riješen uz doprinos OHR-a, odnosno supervizora Roderika Mura rame uz rame sa Evropskom unijom.

Nadali smo se da se stvara neophodni kriterijum za zatvaranje supervizije, ali je tada sve krenulo naopako. Tokom ranijih zasjedanja političkih direktora Savjeta ze provođenje mira (PIC) smo čuli da se situacija komplikovala i pogoršala.

Ne mogu reći da je u Brčkom najbolja situacija u BiH, ali taj grad ima probleme koji su uobičajeni za čitavu državu. Dakle, nema razlike u odnosu na ostatak zemlje kada je riječ o korupciji, formiranju vlasti ili nekih drugih problema za koje može pomoći međunarodna zajednica.

Međutim, smatram da nema razloga za produžetak supervizije. Istakao bih i veoma važan konstruktivni doprinos koji je Vlada Republike Srpske dala u političkom smislu, kada je riječ o Brčkom.

Vlada RS je usvojila i odluku koja prema našim analizama potvrđuje potpunu podršku svim odlukama međunarodne zajednice koje se odnose na Brčko. Nadam se da će međunarodna zajednica, odnosno OHR, napraviti analizu koja će pokazati da će RS poštovati odluke za Brčko.

U tom slučaju imamo nadu da će biti pomaka. Moram napomenuti da Ruska Federacija nije usamljena u svom stavu, jer se značajan dio PIC-a takođe zalaže za zatvaranje supervizije..

NN/Srna: Kada je realno očekivati zaključenje supervizije?

Bocan-Harčenko: To je teško u ovom trenutku reći zbog stava OHR-a, koji nije nimalo oduševljen idejom o zatvaranju supervizije u Brčkom. Međutim, nastavićemo uvjeravanje OHR-a i ostalih koji imaju sumnje da međunarodna zajednica u smislu pozitivnog razvoja situacije i promjene međunarodnog prisustva, te povjerenja strana, odnosno RS u međunarodnu zajednicu, mora napraviti taj korak.

Što se tiče Brčkog, OHR, koji ostaje još neko vrijeme, iako se Ruska Federacija zalaže za njegovo što skorije zatvaranje, ima sve mogućnosti pratiti i imati uticaj na svaki region u BiH uključujući i taj grad.

Lično ne razumijem zašto još supervizija i šta ona može učiniti što ne može OHR, visoki predstavnik Valentin Incko ili njegov zamjenik Roderik Mur.

NN/Srna: Pomenuli ste različite stavove u PIC-u. Da li Ruska Federacija ima snage da nametne svoje mišljenje?

Bocan-Harčenko: Pitanje je šta se podrazumijeva pod nametanjem. Mi razumijemo da svaka zemlja ima svoj stav i to je, prije bih rekao, proces ubjeđivanja. Vjerujem da smo mi upravu i da ćemo imati mogućnost da utičemo, ali to traži neko vrijeme.

NN/Srna: Kako Vaše kolege ambasadori u PIC-u gledaju na izdvojena mišljenja Ruske Federacije?

Bocan-Harčenko: Nema zemlje u PIC-u koja je sretna zbog činjenice da Rusija na skoro svakoj sjednici PIC-a izdvaja mišljenje. Vjerujte, nismo ni mi sretni zbog te činjenice jer smatramo da je najvažniji preduslov da PIc ostvari svoju ulogu da postoji jedinstvenost tog međunarodnog tijela.

Međutim, mi nismo krivi zbog te činjenice. Svaki put sam obrazložio stav Ruske Federacije. Imao sam mogućnost da kažem zašto sa polazišta prava, poštivanja Dejtona, političke situacije i poštivanja svačijeg mišljenja sam izdvajao mišljenje Ruske Federacije. Najidealnije je kada PIC ima jedinstven stav. Ruska Federacija, međutim, ne želi nametanje tuđih stavova.

NN/Srna: Kako Rusija vidi u čemu je problem i zašto se kasni sa formiranjem Savjeta ministara BiH?

Bocan-Harčenko: Kada je riječ o tom pitanju zastupam stav da je potreban kompromis i poštivanje dejtonskog principa rotacije u formiranju Savjeta ministara. Ukoliko bude poštovan taj princip sve bi trebalo da bude dosta brzo i efikasno.

 Mi podržavamo domaći politički proces i smatramo da proces formiranja vlasti treba da bude odvijan bez ikakvog uplitanja međunarodne zajednice

NN/Srna: Visoki predstavnik se direktno umiješao u formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. Kako Vi gledate na to s obzirom na činjenicu da se Ruska Federacija protivi uplitanju OHR-a u takvim slučajevima?

Bocan-Harčenko: Pitanje formiranja vlasti nije pitanje da rješava OHR. Imamo kontakte sa Vladom Federacije BiH sa kojom rješavamo ekonomska pitanja. S obzirom na razvoj naših projekata u RS imamo želju i namjeru da svaki projekat ide i u Federaciju BiH. Mi podržavamo domaći politički proces i smatramo da proces formiranja vlasti treba da bude odvijan bez ikakvog uplitanja međunarodne zajednice.

NN/Srna: Visoki predstavnik Valentin Incko reagovao je na izjavu predsjednika RS Milorada Dodika po kojoj je BiH državna zajednica. Kako Vi komentarišete reagovanje visokog predstavnika?

Bocan-Harčenko: U okviru PIC-a smo imali ozbiljne diskusije i upoznat sam sa reagovanjima visokog predstavnika. Imao sam i ranije zakazan sastanak sa predsjednikom RS i razgovarali smo i vezano za te izjave. Od predsjednika Dodika sam čuo obrazloženje i to je za Rusku Federaciju, koja je garant Dejtona, najvažnije.

Ne želimo cijepati svaku rečenicu, već se koncentisati samo na ključno, a to je činjenica da Dodik sto odsto jasno i otvoreno podržava dejtonsko uređenje, te da nije doveo Dejton u pitanje. Predsjednik Dodik, takođe, nije doveo u pitanje teritorijalnu cjelovitost BiH kao države i njen međunarodni subjektivitet.

 Kada je riječ o nekim izjavama koje se tiču specifičnosti BiH, a svi razumiju da postoji dejtonska specifičnost. Što se tiče RS uvijek se podvlači ta specifičnost i ističe da se ne želi prihvatiti nametanje centralizacije i unitarizacije zemlje.

NN/Srna: Da li je bilo kakvih pomaka kada je riječ o rješavanju pitanja dugovanja za takozvani ratni gas?

Bocan-Harčenko: Nažalost, nema nekih zadovoljavajućih znakova. U svakom slučaju moramo rješavati pitanje tzv. klirinškog duga, ali i ratnog duga za gas na nivou država.

Ruska Federacija je, kada je riječ o rješavanju tog pitanja, neko vrijeme čekala da bude formiran Savjet ministara BiH. Međutim, da budem jasan, nije najbolja opcija za bilateralne odnose ukoliko postoje dugovi.

To je pitanje koje je u nekom smislu u okvirima političkog procesa. Mi se ne želimo miješati u političke procese koje rješavaju političke stranke.

U svakom slučaju bih ukazao na činjenicu da postoji Savjet minista BiH, bez obzira na to što novi saziv nije izabran.

Dobro bi bilo da ne čekamo formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH nego da uđemo u neku novu fazu pregovora. Kada bude izabran novi saziv oni mogu nastaviti započete pregovore.

Takođe, bitno za ovo pitanje je da postoje vlade na nivou entiteta odnosno u RS i Federaciji BiH. Ruska Federacija je sa drugim zemljama bivše Jugoslavije postigla rješenja za pitanja dugova jedino sa BiH to nije učinjeno i to je ostala neka vrsta smetnje za razvoj ekonomskih odnosa na državnom nivou.

NN/Srna: Da li Ruska Federacija ima nove planove kada je riječ o investicijama u RS i BiH?

Bocan-Harčenko: Projekti se razvijaju. Kada je riječ o naftnom sektoru, rekao bih da ubrzano teče modernizacija Rafinerije Brod. U Banjaluci sam imamo razgovore sa rukovodstvom "Optime", a nadam se da ćemo imati sastanke sa rukovodstvom "Zarubežnjefta".

Situacija je stabilna i ima dodatnih investicija koje se odnose na modernizaciju. Na jesen ćemo obilježiti i neke nove faze saradnje. Sve ide prema planu koji je pripremljen između ruske kompanije i Vlade RS.

Kada je riječ o istraživanju nalazišta nafte u BiH već sam imao sastanke sa predstavnicima "Jadran-naftagasa", odnosno zajedničkog preduzeća "Gaspromnjefta" i "Zarubežnjefta". Uvjeren sam da će uskoro početi novu fazu ovog projekta, odnosno izlazak na teren.

Do kraja godine će, vjerujem, biti mogućnosti da započnu istraživanja na terenu u ovom velikom projektu koji je značajan ne samo za BiH već i za cijeli region. Pretpostavka je da takav projekat zahtijeva velike investicije, ali i vrijeme da bi se ostvario.

Kao nešto novo što se događa u posljednje vrijeme jeste interes ruskih kompanija za hidroenergetske potencijale Republike Srpske.(Bernard Milošević)

* naslov FBD