LJUDSKA PRAVA I SPOLJNA POLITIKA

VJESNIK, Zagreb, Hrvatska, 28. avgusta 2010.

U ponedjeljak, 23. kolovoza, cijela je Europska unija obilježila Dan sjećanja na žrtve totalitarizama. Prošle je godine obljetnicu potpisa sporazuma Molotov-Ribbentrop 1939. godine Europski parlament proglasio danom kad se prisjećamo žrtava svih autoritarnih i totalitarnih režima. Odabirom datuma sklapanja savezništva između Njemačke i SSSR-a, koje je najprije platila Poljska, o čijoj su se podjeli tim sporazumom dogovorili vođe nacističkoga i boljševičkog režima, ne podsjeća nas samo na patnje koje su građanima zadavali totalitarni poreci, nego i toga do kakvih posljedica mogu dovesti cinizam u vanjskoj politici i koncept »nemiješanja u unutarnje stvari drugih zemalja«.

Geopolitički, savezništvo dvaju totalitarnih režima moglo je dovesti do poraza liberalno-demokratske Europe, a tog nesretnog 23. kolovoza, odnosno vrlo skorog 1. rujna 1939., kad su nacistička Njemačka i Sovjetski Savez združeno krenuli u osvajanje Poljske, demokratska se Europa u odnosu na njih činila vrlo slabom. Dakle, sveeuropski dan sjećanja na žrtve totalitarizama nije samo dan unutarnjega suočavanja svake zemlje sa svojim autoritarnim i totalitarnim tradicijama nego i dan koji nas podsjeća na to da zaštita ljudskih prava mora biti jedan od glavnih stupova ustavnoga poretka, ali i ključan element u vanjskoj politici i međunarodnim odnosima.

Međunarodno je pravo u posljednjih pedesetak godina bitno evoluiralo. Upravo zbog tragičnih iskustava iz Drugoga svjetskog rata i zločina koje su počinili totalitarni poreci, pitanje zaštite ljudskih prava uspostavljalo se korak po korak kao važan element međunarodnoga prava. Prije tog rata državni je suverenitet imao snažnu prednost pred pitanjem zaštite ljudskih prava u nekoj drugoj državi, a zaštita ljudskih prava ugroženih manjinskih zajednica matičnim je državama tih manjina služila samo kao opravdanje za »humanitarnu intervenciju«, odnosno kao izliku za agresiju, poput one Hitlerove na Čehoslovačku, opravdavane položajem sudetskih Nijemaca.

U poslijeratnom razdoblju, a posebno u procesima Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, i onda u ponovnom ujedinjavanju Europe nakon raspada blokovske podjele, pitanja zaštite ljudskih prava postaju važan dio ne samo međunarodnih političkih odnosa nego i međunarodnog prava. (Davor Gjenero)