TARGETIRANJA IZMEDJU BRISELA I BANJALUKE

VJESNIK, Zagreb, Hrvatska, 04. avgusta 2010.

Kako se i moglo očekivati, već i neslužbene najave odlučnije europske politike spram Bosne i Hercegovine nisu izazvale nimalo oduševljenja u političkim krugovima u Banjoj Luci, najvećem gradu u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj (RS). Kako je poznato, ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a iskazali su spremnost pojačati i prisutnost Unije u BiH nakon listopadskih izbora u toj zemlji, a u medije je 'procurio' i navodni tajni plan visoke predstavnice za vanjsku politiku Catherine Ashton po kojem bi budući europski predstavnik za BiH imao ovlasti predložiti sankcije 'tvrdolinijašima' u RS-u.

Na te neslužbene najave reagirali su vodeći političari u Banjoj Luci. Predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović kazao je da »prijetnje sankcijama i drugim oblicima odmazde zasnovane na političkom voluntarizmu moćnika ne mogu naći svoju primjenu u jednoj slobodnoj europskoj državi«.

Član Predsjedništva BiH iz RS-a Nebojša Radmanović kazao je da se EU uopće ne snalazi kada je u pitanju zapadni Balkan »i zato se ovdje često primjenjuju mjere suprotne onom za što se zalaže EU i što važi u njihovim zemljama, a to je demokratičnost«.

Ipak, čini se da je političare iz reda bosanskih Srba najviše zabrinula, također neslužbena, informacija da je jedan od najozbiljnijih kandidata za preuzimanje pozicije budućeg europskog predstavnika britanski političar Paddy Ashdown.

O tome svjedoči ovotjedni vrlo oštar verbalni napad premijera RS-a Milorada Dodika na Ashdowna, u kojem je čak išao tako daleko da je Ashdowna optužio za malverzacije s kupnjom i prodajom nekretnina u BiH za vrijeme svog mandata visokog predstavnika.

Znakovito je, dakako, da su se upravo vladajući političari u Republici Srpskoj, a o tome posredno svjedoče njihove reakcije, sami prepoznali kao 'tvrdolinijaši' koji bi se mogli naći na meti EU-ovih sankcija, uključujući moguću zabranu putovanja u zemlje Unije i zamrzavanje imovine.

Jer, jasno je navedeno da će se eventualne sankcije odnositi na one koji budu opstruirali reforme Ustava BiH i njegovu prilagodbu europskim načelima i općenito na one koji budu blokirali napredak Bosne i Hercegovine na putu prema članstvu u EU i NATO-u. Imajući gore predočeno u vidu, očito je da se upravo vladajuće strukture u Banjoj Luci prepoznaju kao moguća meta sankcija i zbog toga su itekako rezervirane spram novih europskih planove vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. ( Alenko Zornija )

* naslov FBD